THE EFFECT OF ROOTSTOCK ON THE DYNAMICS OF PHOSPHORIC ACID IN THE SCION OF MARELICA APRICOT

D. Modic
Svaka biljka ima svojstven nacin razvoja i zivota uvjetovan naslednim osobinama i sposobnošcu prilagodavanja uvjetima okoline. Ti utjecaji i odnosi djeluju i na sva metaboliticka zbivanja u organizmu biljke. Iz tih razloga postoje izvesne razlike u prihvacanju i kretanju odredenih hranivih materija ovisno o vrsti, pa i sorti biljke, a pogotovo kada biljku sastavljaju dve razlicite vocne vrste, tj. podloga i plemka. Odnosi u izmjeni hranivih materija medu ta dva, pa i više bionata, u biljaka su još prilicno malo istrazeni, osobito sa stanovišta fizioloških zbivanja u organizmima. Postoje mnogobrojna tumacenja, pa i pretpostavke koje tumace ili barem djelomicno pokušavaju razjasniti pojave neskladnosti, odnosno inkompatibiliteta medu podlogom i plemkom u neku ruku i pojave apopleksije u kajsija (Paunovic14). Po svoj prilici, o tim pitanjima, osobito kad je rec o kajsiji, uradilo se još veoma malo u smjeru utjecaja fizioloških zbivanja na te pojave.

Nekoja vec završena vlastita ispitivanja nekih odnosa akumulacije radioaktivnog 32P u pojedine organe, pa cak i spojeve u organizmima vockica Prunus armeniaca, Prunus insititia i Prunus myrobalana A., koje inace sluze za podloge sortama kajsija, ukazuju na prilicno razlicito uklapanje fosforne kiseline ovisno o vocnoj, odnosno biljnoj vrsti. Tako, najlakše i najviše fosforne kiseline u odredenom periodu kao i odredenoj fenofazi porasta, uklapa u svoja tkiva vocna vrsta Prunus armeniaca (sejanac kajsije). Slicno se veoma dobro ukljucivao 32P i u organizam vocne vrste Prunus insititia (korjenov izdanak), dok su signifikantno lošije primale i akumulirale fosfornu kiselinu vockice vrste Prunus myrobalana A (vegetat. razmnozene) koje pokazuju i pojave oprecnih rezultata naprama obe prve dve vrste (Modic12). Ove pojave pokazuju odredenu i prilicnu slicnost u prihvacanju fosforne kiseline medu Pr. armeniaca i Pr. institia, — od kojih se, takode, ponašanje vrste Pr. myrobalana A razlikuje. Iz tih razloga mogu se povuci paralcle s obzirom na mogucnost boljeg srastanja pri kalemljenju kajsije na trnošljivu, ili obratno, a lošeg ili slabijeg na Pr. myrobalana A.

Da postoje takovi odnosi svjedoce neka iskustva iz prakse, pa i istrazivanja nekih autora. Vlastita ispitivanja kompatibiliteta i srastanja sorta kajsija madarka i Klosterneuburger Marille, kalemljenih na podloge Pr. armeniaca, Pr. insititia i Pr. myrobalana, pokazuju da najbolje i u najvecem broju srastale ove dve sorte (nesign. razlike) na podlozi Pr. insititia, djelomicno i na Pr. armeniaca, a najslabije i sa cestim pojavama lomljenja i inkompatibiliteta na Pr. myrobalana, A (signif.) (Modic11).

Pomenuta saznanja posluzila su kao osnov produbljivanju istrazivanja kalemljenih vockica kajsija više na fiziološkoj bazi. Za svaku kombinaciju

Modic, D. (1968). THE EFFECT OF ROOTSTOCK ON THE DYNAMICS OF PHOSPHORIC ACID IN THE SCION OF MARELICA APRICOT. Acta Hortic. 11, 159-172
DOI: 10.17660/ActaHortic.1968.11.16
https://doi.org/10.17660/ActaHortic.1968.11.16

Acta Horticulturae